Većina djece danas konzumira previše fast-food proizvoda, gotove smrznute hrane, prerađevina, gaziranih pića, malih obroka, slatkiša, keksa i kolača, a gotovo svi ovi proizvodi sadrže neku vrstu boje za hranu, konzervansa, soli i šećera. Ti su dodaci na neki način "prehrambena šminka", koja bojom i umjetnom aromom prikriva siromašnu hranidbenu vrijednost proizvoda, ali ga čini privlačnijim za djecu.
Međutim, povećana potrošnja takvih namirnica i smanjenje unosa zdrave hrane poput svježeg povrća, voća, ribe, mesa i sira, nažalost je počela uzimati danak. Hiperaktivnost, ćudljivost, gojaznost, kronični zdravstveni problemi i slaba intelektualna aktivnost sve su poveznice s lošom prehranom.
Ponašanje i hrana
Tijekom posljednjih deset godina došlo je do 70-postotnog povećanja gojaznosti među trogodišnjacima i četverogodišnjacima! Zna se da gojaznost vodi povećanom riziku od srčanih oboljenja i dijabetesa. Razlog je vrlo jednostavno loša prehrana i nedostatak tjelesnih aktivnosti. Premda djeca uživaju jesti čips, slatkiše, male obroke i konzerviranu hranu, te su namirnice najgori zločinci.
Previše soli
Previše soli iz organizma izvlači kalcij koji je neophodno potreban djeci za razvoj snažnih kostiju, zubiju i noktiju. U kasnijoj dobi nedostatak kalcija povećava rizik od osteoporoze, astme, moždanog udara, infarkta, zadržavanja vode i povećanog krvnog tlaka.
Previše šećera
Godinama je poznato da šećer ima koban učinak na dječje zube i doprinosi gojaznosti. No, istovremeno je stimulans koji utječe na djetetovu razinu šećera u krvi, čija posljedica su kratkotrajne provale energije ili hiperaktivnosti koju slijedi nagli pad što se manifestira ćudljivošću ili problematičnim ponašanjem i žudnjom za još šećera. Kemijske tvari u mozgu koje utječu na raspoloženja ljudi, uključujući i depresiju, zovu se serotonin i beta endorfini. Danas liječnici vjeruju u izravnu vezu između glukoze (nastaje razgradnjom čistog bijelog šećera u našem organizmu) i ovih kemijskih tvari. Višak bijeloga šećera može promijeniti uobičajene biokemijske "putove" obaju, što ima za posljedicu ćudljivu, neukrotivu i razbijanju sklonu djecu. Proizvodi većim dijelom napravljeni od čistog bijelog brašna također se u organizmu pretvaraju u čisti šećer s istim učinkom.
Coca-cola sadrži šećer i kofein, dakle kombinaciju dvaju stimulansa. Ako djeca popiju Coca-colu u vrijeme ručka, kofein će se zadržati u organizmu do večeri. To može izazvati problem u ponašanju djece, kao i probleme prilikom spavanja.
Masnoće
Mnogo je napisano o masnoćama u tijelu. Danas je poznata i općeprihvaćena činjenica da su tijelu potrebne masnoće te da postoje dobre i loše masnoće.
Mozak se sastoji od 60% masnoće i za učinkovito funkcioniranje mu je potrebno obilje masnih kiselina iz naše ishrane. Bazne masne kiseline su dobre masnoće. Nalaze se u masnim ribama kao što su skuša, tuna, haringa, sardine i losos te orasima, sjemenkama i hladno prešanim uljima. Te masne kiseline su neophodne za normalan razvitak mozga, očiju i živčanog sustava. Novija istraživanja sa Sveučilišta u Oxfordu su ukazala da mnoga djeca koja boluju od disleksije, dispraksije i ADHD-a (poremećaj pažnje) koji utječu na sposobnost djece da slušaju, misle, govore, mirno sjede i pišu, zapravo trpe zbog prehrambenog manjka masnih kiselina.
Međutim, većina prerađenih prehrambenih proizvoda, pržena i konzervirana hrana sadrži trans-masnoće. Trans-masnoće nastaju hidrogenizacijom ulja da bi im se poboljšao ukus i rok trajanja. Trans-masnoće mijenjaju kemiju mozga i blokiraju proizvodnju esencijalnih masnih kiselina.
Uvijek čitajte deklaraciju
Sve dok prehrambena industrija ne počne u svojim proizvodima smanjivati količinu soli, šećera, konzervansa i aditiva, obavezno pročitajte deklaraciju. Čak i neke namirnice na čijoj je deklaraciji s ponosom istaknuto "BEZ umjetnih sladila" i "BEZ konzervansa", mogu imati dodatak za bojenje. Izbjegavajte sljedeća bojila: Tartrazine E102, Sunset Yellow E110, Carmoisine E122, Ponceau 4R E124. Također izbjegavajte konzervanse kao što su Sodium Benzoate E211, zasićene masnoće i sve s oznakom "hidrogenizirano".
Doručak — dobar početak dana
The British Nutrition Foundation potiče sve roditelje da se pobrinu za doručak svoje djece radi poboljšavanja učinkovitosti u školi. Istraživači upozoravaju da su namirnice s niskim glikemijskim indeksom (GI) daleko bolje za vašu djecu negoli namirnice s visokim glikemijskim indeksom. Kruh i peciva od cjelovitih žitarica, zobena kaša, muesli i žitne pahuljice s visokim sadržajem vlakana su dobar izbor (nizak GI). Žitne pahuljice kao cornflakes, razne žitarice s čokoladom i bijeli kruh nisu dobre (visok GI). Djeca koja pojedu doručak s niskim GI će u vrijeme ručka biti manje gladna i manja je vjerojatnost da će poželjeti međuobrok. Djeca koja jedu doručak s visokim GI imaju početnu pojačanu energiju, potom se osjećaju tromo. Do ručka će biti gladnija, a imaju i mnogo veću potrebu za zakuskom.
Istraživanje na djeci u dobi od 9-16 godina, koja za doručak uzimaju šećerom nabijenu hranu (obične ugljikohidrate), pokazala su rezultate istovjetne 70-godišnjacima! U zdrave doručke spadaju i kombinacije sljedećega: frape od jogurta i voća, frape od svježega mlijeka s voćem, prepečenac od integralnog kruha, kuhano jaje, svježe voće, žitne pahuljice s visokim sadržajem vlakana i voćni sok, mlijeko ili voda za piće.
Više o ovoj temi možete pročitati u:
1. Penny Palmano; Da, molim. Hvala! Osnovni vodič za učenje djece dobrom ponašanju
2. Friedrich Klammrodt; Prehrana i poremećaji u ponašanju
Pripremila:
Vedrana Domaćinović, pedagog